Što je COVID – 19 i kako je nastao virus?

Novi korona virus SARS-CoV-2 uzrokuje bolest COVID-19, a dobio je ime prema vrsti virusa i godini u kojoj je nastao – Korona virusna bolest 2019. Pojavio se je krajem 2019. godine u glavnom gradu kineske provincije Hubei, Wuhanu. U svega nekoliko mjeseci proširio se je globalno i danas je u svijetu zaraženo više od milijun ljudi. Brojka i dalje raste, te se virus širi nevjerojatnom brzinom i globalna je prijetnja. Stoga i ne čudi da su vlasti mnogih država odlučile napraviti karantenu ili ograničiti kretanje građana. Za sada ne postoji lijek protiv virusa SARS-CoV-2, te je jedini način ozdravljenja preboljeti bolest vlastitim imunološkim sustavom. Sve o tome kako je nastao ovaj virus, koliko traje njegova inkubacija, koji su simptomi i kako se zaštititi od virusa, doznajte u nastavku teksta.

Kako je nastao COVID-19?

COVID-19 je bolest koju uzrokuje SARS-CoV-2 virus. Iako još nije sigurno potvrđeno kako je ovaj virus nastao, smatra se da je prirodan i životinjskog podrijetla. Podrijetlo virusa je nepoznato, a zanimljivo je da se širi samo s čovjeka na čovjeka, te još nije zabilježen noviji prijenos sa životinje na čovjeka. Prema neslužbenom izvješću, prva zaraza dogodila se je 17.11.2019. godine u kineskom gradu Wuhanu, no prema službenom izvješću WHO-a prvi zabilježeni simptomi pojavili su se 08.12.2019. kod pacijenta iz Wuhana. 11.03.2020. WHO je proglasio pandemiju korona virusa na globalnom nivou.

Virusi su mikroskopski oblici koji su svuda oko nas, ali i u nama. Može ih se naći kod čovjeka, životinja, biljaka, nekih vrsta gljiva i čak kod bakterija. Jako su jednostavni po svojoj građi, ali to nije njihova mana. Naprotiv, virusi zahvaljujući svojoj jednostavnosti uspjevaju da se tako brzo i tako dobro umnožavaju i time stvaraju velike probleme za organizme u kojima se nalaze. Za razliku od gljivica i bakterija, virusi se ne mogu uzgajati na umjetnim hranjivim podlogama, jer svoje karakteristike živog svijeta ispoljavaju samo unutar odgovarajuće žive domaćinske ćelije. Struktura virusa već je odavno vrlo dobro proučena, pa je utvrđeno da svaki virus ima DNK ili RNK molekulu, koja je okružena proteinskim omotačem nazvanim kapsida, oko koje može da se nađe i dodatni omotač građen od proteina, lipida i ugljikohidrata.

Korona virus nije nepoznat ljudskoj civilizaciji, već su neki virusi u istoj skupini zabilježeni već 1960-ih godina. Kod ljudi ova skupina virusa uzrokuje najčešće prehlade i upale dišnih sustava, a od 2003. g. se pojavljuju korona virusi koji od životinja prelaze na ljude. Najznačajniji u novijoj povijesti su SARS virus koji se je u Kini pojavio 2002., te MERS virus koji se je pojavio na Bliskom istoku u 2012. Godini i još uvijek se pojavljuje. COVID-19 je dobio ime prema skupini virusa u koju spada (COrona VIrus Disease) i godini nastanka (2019.).

Zbog čega je COVID-19 opasan?

COVID-19 se smatra virusom koji ne predstavlja prijetnju mlađoj populaciji, no veoma je opasan zbog brzog širenja. Iako su u većini slučajeva simptomi zaraze blagi i ne zahtijevaju medicinsku pomoć, postoje slučajevi koji su neovisno o godinama i jačini imunološkog sustava zahtijevali zdravstvenu pomoć. Brzina širenja ovog virusa predstavlja problem mnogim zemljama, te su zbog toga trenutno aktivne zabrane kretanja i nastoji se stvoriti što veća izolacija između ljudi. Kada bi život normalno tekao, COVID-19 počeo bi se nezaustavljivo širiti, što bi u konačnici dovelo do preopterećenja zdravstva (trenutna situacija u Italiji), te većeg postotka smrtnih slučajeva. Ovaj virus djeluje na pluća, te stariji ljudi često trebaju pomoć respiratora u liječenju. Zbog toga je neophodno usporiti širenje zaraze, jer je to trenutno jedini način borbe. Sezona gripe traje nekoliko mjeseci i val zaraženih je normalan, dok je kod COVID-19 bolesti eksponencijalni rast zaraženih i virus preživljava na površinama nekoliko desetaka sati (što dodatno ubrzava širenje).

Inkubacija i simptomi virusa COVID-19

Glavna stvar koja doprinosi brzom širenju virusa je njegova inkubacija. Naime, nakon zaraze sa SARS-CoV-2 virusom, njegova inkubacija traje 1 do 12,5 dana. To dovodi do nesvjesnog širenja zaraze među ljudima, jer prijenosnici nemaju niti jedan simptom bolesti. Prema prijašnjim istraživanjima, inkubacija SARS virusa traje do 14 dana, stoga je WHO preporučio u slučaju kontakta sa zaraženom osobom, samoizolaciju i praćenje mogućeg razvoja bolesti 2 tjedna. Postoje i neki slučajevi gdje je inkubacija trajala više od 20 dana, no njihov broj je zanemariv i nisu relevantni.

Simptomi bolesti COVID-19 su različiti i razlikuju se od osobe do osobe. Postoji blaži oblik zareze koji sa sobom nosi klasične simptome gripe, te teži oblik koji zahtjeva liječenje pomoću respiratora. COVID-19 je respiratorna bolest, koja ponajviše zahvaća dišni sustav. Kritična skupina su ljudi stariji od 60 godina, te mladi koji imaju neke kronične bolesti.

Simptomi koji zahvaćaju većinu bolesnika su:

• Groznica
• Suhi kašalj
• Umor
• U nekim oblicima bolesti

Kod težih oblika bolesti i starijih ljudi, mogu se pojaviti simptomi:

• Nedostatak i kratkoća daha
• Bolovi
• Grlobolja
• Proljev
• Mučnina
• Kod malog broja ljudi curenje iz nosa

Ljudi s blažim i srednjim simptomima bolest liječe kod kuće, izolacijom od drugih ljudi kako bi spriječili širenje virusa. U slučaju težih simptoma, ljudi bolest preleže u bolnici spojeni na respirator.

Prevencija širenja korona virusa

Cjepivo za korona virus ne postoji, stoga se kao mjere prevencije širenja navode sljedeće:

• Često pranje ruku i korištenje dezinficijensa (Više o njima pročitajte u tekstu Što su dezinficijensi?)
• Zadržite minimalno 1 metar udaljenosti od drugih osoba
• Izbjegavajte diranje lica, oći i nosa
• Prekrijte usta i nos s maskom
• Smanjite ili prestanite pušiti i baviti se aktivnostima koje slabe vaš dišni sustav

U mnogim državama trenutno su aktivne mjere karantene i zabrane kretanja iz gradova u gradove. Na taj način nastoji se smanjiti širenje virusa, koji bi bez mjera opreza u veoma kratko vrijeme mogao zahvatiti većinu populacije i biti prijetnja velikom broju ljudi.