Koje su razlike između aktivnih tvari u dezinficijensima?

Tijekom zime i sezone virusa, znatno ćete si umanjiti rizik od zaraze korištenjem dezinficijensa. Oni će ukloniti virus s vaših ruku ili raznih površina koje često dodirujemo, te tako smanjiti širenje zaraze. Dezinficijensi djeluju zahvaljujući aktivnim tvarima koje se nalaze u njima, a one najčešće koje i Hrvatski zavod za javno zdravstvo preporučuje za korištenje su dezinficijensi s vodik-peroksidom, alkoholom ili benzalkonij kloridom. Kroz današnji tekst upoznati ćemo vas s aktivnim tvarima u dezinficijensima, te koja vrsta je najbolja za upotrebu u doba SARS-CoV-2 virusa.

Što su dezinficijensi?

Prije nego što objasnimo koje aktivne tvari su najbolje za zaštitu od virusa i kako djeluju, veoma je važno da vas upoznamo s time što su dezinficijensi. To su sredstva koja ubijaju mikroorganizme, poput virusa ili bakterija. Oni su neophodna zaštita u vrijeme pandemije, te će znatno umanjiti mogućnost širenja virusa. Profesionalni dezinficijensi su testirani prema strogim pravilima i garantiraju uništavanje virusa, a dobra stvar s trenutnim SARS-CoV-2 virusom je što ga štiti ovojnica. Ovakvi virusi se znatno lakše uništavaju, te razni dezinficijensi mogu pomoći kod njihovog uklanjanja. Opširno o dezinficijensima pročitajte u tekstu Što su dezinficijensi?, a mi nastavljamo dalje s temom ovog teksta – koje su razlike između aktivnih tvari u dezinficijensima.

Vodik-peroksid

Jedan od najpoznatijih dezinficijensa koji spadaju u oksidativne je onaj na bazi vodikovog peroksida, popularno zvanog hidrogen. Najrasprostranjenije je dezinfekcijsko sredstvo u kućanstvima. Hidrogen se u ovom dezinficijensu koristi kao 3%-tna otopina, a djeluje tako da oslobađa kisikov atom i uklanja viruse i bakterije. Prosti radikali koje će ovaj dezinficijens osloboditi, odmah će napasti viruse, bakterije i razne druge neželjene mikroorganizme s površine. On je i važan sastojak u našem tijelu, te je diktator jačine našeg imunološkog sustava, što je dodatna potvrda o učinkovitosti ovog dezinficijensa. Dezinficijens od vodikovog peroksida će biti učinkovit na uklanjanje virusa, te je jedan od propisanih od strane HZJZ. Koristi se najčešće za dezinfekciju raznih površina. Nedostatak mu je što je relativno nestabilan i nakon nekog vremenskog perioda skladištenja molekula peroksida može se raspasti na vodu i kisik.

Alkohol – etanol I izopropanol

70%-tni etanol je zasigurno najpoznatiji dezinficijens kod ljudi za klasičnu zaštitu. Može se kupiti u ljekarnama, a alkohol je veoma učinkovit i kod COVID-19 virusa. Ovaj dezinficijens sastoji se od vode i etanola, a omjer 70-30 je najučinkovitiji za dezinfekciju. Mnogi smatraju da je 100 postotna koncentracija izopropilnog alkohola efikasnija, no nije. Ima tri razloga. Prvi je što 96% etanol ili 99% izopropanol koagulira (i dehidrira) protein bakterije/virus tako brzo da se u vanjskim dijelovima stanice (unutar i ispod stanične stijenke) formira sloj relativno nepropusnog denaturiranog proteina, a to sprječava daljnju difuziju alkohola u stanicu i tako štiti jezgru stanice od denaturacije. Sa 70% -tnim etanolom proces je sporiji i alkohol uspijeva prodrijeti sve do proteina i denaturirati ih kroz bakteriju. Drugi je razlog što 70-postotni alkohol sporije hlapi I tako duže djeluje, treći bitni razlog je tzv. osmotski pritisak. Osmotski pritisak može ubiti mikroorganizme, a za njega je potrebno više vode. Negativni učinak ovog dezinficijensa je što može isušiti ruke, no u kombinaciji s hidratantnom kremom je i dalje jedan od najučinkovitijih na tržištu.

Stari ljudi reći će vam da je votka ili rakija odlično dezinfekcijsko sredstvo, no to je samo djelomično točno. Oni ne sadrže visok udio etanola, koji je glavni za dezinfekciju i mora ga biti iznad 60% u proizvodu. Izbjegavajte korištenje glicerina/glicerola, jer osim što nije učinkovit dezinficijens, ostavlja tragove korištenja (ljepljiv je).

Benzalkonij klorid

Benzalkonij klorid je odličan dezinficijens, te je osnovni sastojak mnogih dezinfekcijskih sredstava. Uklanja razne gljivice, bakterije i viruse. Njegovo korištenje ne ostavlja štetne posljedice na koži ili materijalima, a odlična je prevencija za ostajanje virusa na površini. Primjerice, nakon dezinficiranja određene površine, na njoj može ostati tanki sloj aktivnih tvari, koje će zaštititi površinu od prihvaćanja virusa. On je kvarterni dušikov spoj, koji je učinkovit kod uništavanja virusa s ovojnicom, poput korona virusa. Kvarterni dušikovi spojevi su istovremeno i tenzidi (deterdženti) i jaki antiseptici i to ih čini dobrim za čišćenje. Njih ćete rjeđe susretati od alkohola i peroksida u uobičajenim dostupnim sredstvima.

Druge vrste dezinficijensa

Na tržištu postoje i razne druge vrste dezinficijensa, no kroz tekst smo detaljnije spomenuli samo ove tri vrste, koje preporučuje HZJZ. U slučaju da niste u mogućnosti nabave neke od ove tri vrste, možete se odlučiti na kupnju i nekih drugih dezinficijensa, koji će svakako biti bolja zaštita od samo korištenja sapuna ili deterdženta. Kako biste iskoristili maksimalni potencijal ovih dezinficijensa i aktivnih tvari koje sadrže, prije dezinficiranja ruku preporučuje se njihovo pranje. Tako ćete ukloniti prljavštine s njih i u potpunosti biti sigurni da na njima nisu prisutni mikroorganizmi. Dezinficijensi na bazi vodikovog peroksida, alkohola ili benzalkonij klorida su najučinkovitije i najbolje sredstvo u borbi protiv SARS-CoV-2 virusa, a kako ih pravilno koristiti možete pročitati u tekstu Kako pravilno koristiti dezinfekcijska sredstva?.